Podržan Ljubićev zahtjev o poništavanju odredbi Izbornog zakona

ustavni-sud

Pred Ustavnim sudom BiH završila je rasprava o zahtjevu bivšeg zamjenika predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH dr. Bože Ljubića za preispitivanje ustavnosti odredbi Izbornog zakona BiH kojima se definira način izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH, javlja Hrvatski Medijski Servis.

U raspravi su sudjelovali podnositelj zahtjeva Božo Ljubić i njegov tim kojeg su činili zamjenik Predsjedatelja Doma naroda Parlamenta BiH Bariša Čolak, glavni tajnik Glavnog vijeća HNS BiH Josip Merdžo i sociolog Ivan Vukoja.

Kao ekspert ustavnog prava svoje stručno mišljenje na zahtjev Ustavnog suda iznio je profesor ustavnog prava Zvonko Miljko, uime Središnjeg izbornog povjerenstva svoje stavove su iznijeli članovi SIP-a Stjepan Mikić i Suad Arnautović, a uime Doma naroda federalnog parlamenta predsjedateljica Doma Lidija Bradara.

U uvodnom izlaganju, obrazlažući svoj zahtjev za ocjenu ustavnosti izbornog zakona, dr. Ljubić je ustvrdio kako odredbe izbornog zakona o načinu izbora delegata u Dom naroda federalnog parlamenta krše odredbe Ustava Federacije BiH i Ustava BiH o konstitutivnosti naroda, a da čl. 8 Ustava FBiH nije u skladu s Ustavom BiH.

-Ovaj izborni zakon ne omogućuje legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH, u kojem bi oni trebali biti ravnopravno zastupljeni. Nominalno to jest slučaj jer klub svakog naroda kako je propisano treba imati po 17 delegata. No, u praksi zbog toga što izborni zakon krši načelo proporcionalnosti on onemogućava legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda.

Tako se, kazao je Ljubić, iz Bosansko-podrinjskoe županije gdje, prema popisu stanovništva, žive 24 Hrvata bira jedan Hrvat u Klub Hrvata Doma naroda jednako kao i iz Posavske županije gdje živi više od 40.000 Hrvata. Time se 1225 puta odstupa od načela proporcionalnosti, jer  u Bosanskopodrinjskoj županiji  živi 0,0048 posto Hrvata u odnosu na ukupan broj Hrvata. Kršenjem načela proporcionalnosti, krši se i načelo legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda, pa tako od ukupnog broja delegata u Domu naroda Bošnjaci zapravo biraju 35 delegata, a Hrvati samo 11. Odnosno Bošnjaci imaju stopostotnu većinu u bošnjačkom klubu, dvotrećinsku u srpskom i mogu izabrat jednu trećinu delegata u hrvatski klub. A samo s jednom trećinom u klubovima naroda, prema odredbama izbornog zakona, mogu izabrati predsjednika i dopredsjednike Federacije BiH i federalnu vladu, što se dogodilo u dva navrata, kazao je Ljubić. Takvim odredbama izbornog zakona onemogućava se i pokretanje pitanja zaštite vitalnog nacionalnog interesa, za što je potrebna dvotrećinska većina u svakom nacionalnom klubu, krše odredbe iz preambule ustava BiH o ravnopravnosti konstitutivnih naroda, te narušava funkcionalnost i stabilnost BiH, kazao je Ljubić.

Ljubić je na kraju uvodnog izlaganja predložio da Ustavni sud BiH poništi odredbe Izbornog zakona BiH kao neustavne.

Ekspertiza profesora Zvonka Miljke potvrdila je tvrdnje koje je iznio dr. Ljubić, a s njima se, odgovarajući na pitanja ustavnih sudaca, složio i član Središnjeg izbornog povjerenstva BiH Stjepan Mikić. S Ljubićevom argumentacijom u uvodnom izlaganju suglasila se i predsjadateljica Doma naroda Parlamenta FBiH Lidija Bradara. Jedino je član SIP-a Suad Arnautović kazao kako ne može podržati Ljubićev zahtjev, no nije obrazložio zbog čega.

Nakon današnje rasprave Ustavni sud BiH na jednoj od narednih sjednica trebao bi donijeti pravorijek. Očekuje se kako bi to moglo biti do kraja godine, kako bi se u slučaju poništavanja odredbi Izbornog zakona o načinu izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH ostavilo dovoljno vremena, prije raspisivanja parlamentarnih izbora, za njegove izmjene.