Pred Ustavnim sudom BiH danas rasprava o diskriminaciji Hrvata

ustavni-sud-bih

Ustavni sud BiH danas će održati raspravu o zahtijevu bivšeg zamjenika Zastupničkog doma Parlamenta BiH Bože Ljubića da se ocjeni sutavnost izbornog zakona BiH o načinu popune Doma naroda Parlamenta F BiH, javlja Hrvatski Medijski Servis. U raspravi će zahtijev uz prof. Ljubića obrazlagati i ekspert ustavnog prava prof. dr Zovonko Miljko.

Podsjetimo dr. Ljubić je Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi potpoglavlja B i odredbi članka 20.16A poglavlja 20 – Prijelazne i završne odredbe Izbornog zakona BiH.

Ljubić je u zahtijevu naveo kako smatra da osporene odredbe Izbornog zakona nisu u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine u svezi s pojedinim odredbama Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, Protokola broj 12 uz Europsku konvenciju, odredbama Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, a koje čine sastavni dio Ustava Bosne i Hercegovine.

Razmatrajući ovaj zahtjev, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je, u skladu s člankom 46. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, odlučio na sjednici održanoj 26. svibnja ove godine, da se u svezi sa zahtjevom pitanja koja su značajna za donošenje odluke neposredno rasprave, odnosno da se na današnjoj plenarnoj sjednici Ustavnog suda BiH održi javna rasprava o ovom pitanju.

Potpoglavljem B Izbornog zakona, piše Hrvatski Medijski Servis, definira se način određivanja broja delegata konstitutivnih naroda. U spomenutom potpoglavlju navodi se da svaka županija/kanton bira najmanje jednog delegata iz svakog konstitutivnog naroda.

Članak 20.16A precizirao je pak, broj delegata konstitutivnih naroda iz svakog kantona odnosno županije. Tako je, primjerice određeno da se iz Bosansko-podrinjske, odnosno Goraždanske županije bira jedan delegat u hrvatski klub, iako u ovoj županiji živi manje od 50 Hrvata, dok se iz, primjerice Posavske županije gdje živi više od 30.000 Hrvata biraju tri delegata Hrvata. Ove odredbe evidentno pokazuju nesrazmjernu zastupljenost odnosno nejednaku vrijednost glasa, pa su samim tim diskriminacijske.

Hrvatski Medijski Servis podsjeća kako je zahvaljujući i ovim odredbama, omogućeno da se iz županija s bošnjačkom većinom izabere trećina hrvatskih delegata u Dom naroda, koja je prema izbornom zakonu BiH dovoljna da predloži predsjednika i potpredsjednike F BiH, koji onda imenuju Vladu, koju potvrđuje Zastupnički (građanski) dom Federalnog parlamenta u kojem većinu imaju Bošnjaci.

Zbog tih odredbi u dva je navrata vlast u F BiH birana  je bez predstavnika većinske biračke volje Hrvata, koji su ustavom definirani kao suveren i konstitutivan narod u F BiH i BiH. U prošlom mandatnom razdoblju, vlast je izabrana, čak i suprotno odredbama Izbornog zakona, jer za čelnike F BiH nije bila osigurana ni trećina glasova u hrvatskom klubu- umjesto 6 za Živka Budimira i dvojicu potpredsjednika F BiH glasovalo je 5 delegata. Izborno povjerenstvo BiH, tada je odlučilo kako su čelnici F BiH izabrani nezakonito, no njihovu odluku poništio je visoki predstavnik Valentin Inzko, čime je legalizirao uspostavu SDP-ove Platformaške vlasti, odnosno majorizaciju Hrvata./HMS/